Kada je kolesterol "dobar”, a kada “loš”?

Piše: Iva Alebić, dipl.ing

Često imamo priliku čuti kako previše kolesterola može uzrokovati razvoj različitih srčanih bolesti. Prema tome, za kolesterol bi mogli reći da je loš. Međutim, to i nije posve točno.

Kolesterol je kompleksna molekula, produkt ljudskog i životinjskog metabolizma. To je gradivni element mnogih važnih staničnih komponenti i ima veliku važnost u izgradnji stanične membrane, nekih hormona i mnogih važnih tkiva. Tijelo bez kolesterola ne može opstati, te ga, u slučaju da ga u prehrani nema dovoljno, sintetizira samo. Prehrambeni kolesterol potječe iz namirnica životinjskog podrijetla dok ga hrana biljnog podrijetla ne sadrži.

Organizam odrasle osobe, koja je na prehrani siromašnoj kolesterolom, može dnevno priozvesti oko 1 g kolesterola. Ovaj kolesterol zatim iz jetre, gdje se stvara, krvlju putuje do stanica. Iz toga se razloga, za mjerenje statusa kolesterola, uzima uzorak krvi

Kolesterol i ostale masnoće (lipidi) ne otapaju se u krvi. Između dvije stanice prenose se specijalnim prenosiocima koji se nazivaju lipoproteini. Lipoproteini su građeni od proteina i masnoća, a mogu biti različite gustoće. Upravo ova razlika u masi omogućava razdvajanje različitih frakcija lipoproteina. Nekoliko je vrsta prenoslilaca kolesterola, a posebno su zanimljivi lipoproteini male gustoće (LDL) i lipoproteini velike gustoće (HDL).

LDL kolesterol

Lipoproteini male gustoće (LDL) prenose kolesterol iz jetre krvlju do stanica. Višak kolesterola kojega stanica ne koristi može se taložiti na stijenkama arterija koje nose krv do srca i mozga. Na nastale naslage kolesterola mogu se taložiti i neke druge supstance te se stvara plak (vidi sliku) koji s vremenom može uzrokovati začepljenje krvni žila. Kada se to dogodi, protok krvi do srca i mozga je reduciran, a kada plak naraste do te mjere da zablokira krvne žila, dolazi do srčanog ili moždanog udara. Ovo je razlog zašto se LDL kolesterol naziva "loš" kolesterol. Visoka razina ovog tipa kolesterola povećava rizik od različitih kardiovaskularnih oboljenja. Idealna razina LDL kolesterola u krvi iznosi 130 mg /dl ili manje. Granična razina je između 130 i 160 mg /dl, a razina od 160 mg/dl i više, smatra se vrlo rizičnom za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

HDL kolesterol

Lipoproteini velike gustoće (HDL) su molekule koje cirkuliraju kroz krv i uklanjaju višak kolesterola iz krvi i tkiva, vraćaju ga u jetru otkud jednom opet može inkorporiran u LDL koji će ga prenositi do krvi. Na ovaj način smanjuje se vjerojatnost nagomilavanja kolesterola na stijenkama žila kao i vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih oboljenja, zbog čega se HDL kolesterol naziva "dobar" kolesterol.
Kada bi sve funkcioniralo kako treba, sustav bi bio u ravnoteži, međutim, ukoliko je u organizmu previše kolesterola da bi ga HDL lipoproteini prihvatili, ili je pak premalo HDL-a, može doći do stvaranja naslaga na stijenkama arterija.
Normalna razina HDL kolesterola za žene iznosi 45 – 50 mg/dl, a za muškarce 50 – 60 mg/dl. Smatra se da veće razine, npr. 70 – 80 mg/dl, znatno umanjuju rizik od kardiovaskularnih oboljenja. Za oba spola, razina ispod 35 mg/dl smatra se rizično niska.