Danas je poznato da je određena razina tjelesne aktivnosti značajna u prevenciji i korekciji: gojaznosti, blage arterijske hipertenzije, šećerne bolesti neovisne o inzulinu, povišene razine masnoća u krvi, čimbenika opasnosti za razvoj bolesti srčanožilnog sustava u podlozi kojih postoji aterosklerotski proces, prije ostalih za razvoj koronarne bolesti srca. Te su bolesti među vodećima u suvremenoj civilizaciji. Dobro je argumentiran i značaj odgovarajuće tjelesne aktivnosti u sekundarnoj prevenciji koronarne bolesti srca. Tjelesno aktivni način življenja povezan je s manjom učestalosti razvoja nekih zloćudnih bolesti, prije ostalih karcinoma debelog crijeva i dojke u žena. Potvrđena je uloga tjelesne aktivnosti u očuvanju gustoće kosti tijekom starenja, posebno u žena, te time i u prevenciji razvoja osteoporoze i njenih tipičnih kliničkih manifestacija: prijeloma vrata bedrene kosti, podlaktice, kompresivnih prijeloma kralješaka. Nadalje u obitelji s aktivnim načinom življenja rjeđe su bolesti ovisnosti o drogama, kao i pušenju. Takav način življenja smatra se značajnim i u borbi protiv depresije - sve većeg zdravstvenog problema današnjeg vremena, u rehabilitaciji niza bolesti te osiguranju neovisnosti u starijoj dobi.
Svijest o štetnosti neaktivnog načina življenja sve je prisutnija, a ogleda se posebno u rastućoj popularnosti tjelesno aktivnog provođenja slobodnog vremena. Suvremeni javnozdravstveni pristup promicanju tjelesno aktivnog načina življenja uključuje promicanje umjerene tjelesne aktivnosti u ukupnom dnevnom trajanju od 30 minuta svakodnevno (napr.30 min hodanja pješačenja/brzog hodanja/vrtlarenja ili tri puta dnevno po deset minuta). Umjerenom svakodnevnom aktivnosti postiže se poboljšanje zdravlja, prevencija niza kroničnih bolesti i povećava kvaliteta života. Dodatni zdravstveni učinci postižu se većom količinom redovite aktivnosti u osoba kojima to zdravstveno stanje dopušta s uključivanjem u organizirane oblike tjelesnog vježbanja.

Model promocije umjerene aktivnosti omogućava da se u aktivnost uključi na siguran i učinkovit način veliki dio odraslog stanovništva. Pješačenje primjerice je ciklička aerobna aktivnost koja ne zahtijeva posebne sposobnosti, moguće ju je uklopiti u dnevni raspored obaveza (primjerice pješačenje na posao cijelim putem ili dijelom puta na posao, korištenje stepenica umjesto dizala u cijelosti ili dijelom ako to zdravstveno stanje ne dopušta) primjenjiva je u velikom dijelu odrasle populacije, brzina hodanja i njegovo trajanje prilagođuje se individualno prema razini sposobnosti i zdravstvenom statusu osobe. Svaka tjelesna aktivnost treba biti prilagođena zdravstvenom stanju i funkcionalnoj sposobnosti pojedinca kako bi aktivnost i/ili vježbanje bilo sigurno i učinkovito.

 

Tablica 1. Intenziteti nekih sportskih i radnih aktivnosti u slobodno vrijeme (modificirano prema podacima Hansona (1982.) i Ainswortha (1992.))

NISKI (<3 MET-a ili 4 Kcal/min)	UMJERENI (3-6 MET-a ili 4-7 Kcal/min)	VISOKI (>6 MET-a ili 7 Kcal/min)
pješačenje (spori hod 4 km/h) vježba na sobnom cikloergometru (minimalnim naporom <300 kpm) lakši kućni poslovi (usisavanje, manji popravci) vrtlarenje (lakši poslovi) lagano igranje s djetetom, čuvanje djeteta u sjedećem i stojećem stavu plivanje lagano, sporo	pješačenje (brzi hod)- vježbe na sobnom cikloergometru (300-600 kpm) ili rekreativna vožnja biciklom kućni poslovi umjereni s podizanjem ili nošenjem kućnih potrepština, ličenje zidova i slično umjereni vrtlarski poslovi igranje s djetetom u hodu ili trčkaranju, zbrinjavanje djeteta oblačenje, hranjenje sa ustajanjima plivanje umjereno lagano trčanje (oko 7 km/h)	pješačenje (brzi hod uzbrdo ili s teretom) cikloergometar (>600 kpm) ili brza vožnja biciklom teži kućni poslovi: premještanje namještaja, nošenje teških predmeta teži vrtlarski poslov plivanje brzo, kraul trčanja (>7,5 km/h) tenis (6-10 MET-a) nogomet (7-15 MET-a) košarka (7-15 MET-a) odbojka (5-12 MET-a) rukomet (8-12 MET-a)