Osnovne smjernice za pravilnu prehranu

Unos hrane i vode trebao bi osigurati energetske potrebe i esencijalne nutrijente potrebne za normalan metabolizam. Uz nutrijente, hrana sadrži i čimbenike koji utječu na apsorpciju i iskorištenje nutrijenata, te može zaštititi od pojave određenih bolesti.
Bolesti koje su povezane s neuravnoteženom prehranom i prekomjernim unosom hrane danas su vodeći uzroci smrti u razvijenim zemljama svijeta. Među tim bolestima su kardiovaskularne bolesti, karcinomi, moždani udar, hipertenzija, pretilost i dijabetes tip II (NIDDM). Pretilost je čimbenik koji je odgovoran za pojavu mnogih bolesti, uključujući hipertenziju i dijabetes mellitus tip II koji se javlja u starijoj dobi. Nutritivni čimbenici povezuju se i s osteoporozom, bolestima probavnog sustava, anemijom, te malnutricijom.
Četiri osnovne skupine hrane su: žitarice i proizvodi od žitarica, voće i povrće, mlijeko i mliječni proizvodi, te meso i zamjene za meso. Pravilnim kombiniranjem namirnica iz navedenih skupina planira se prehrambeni unos čovjeka u ovisnosti o dobi, spolu, tjelesnoj masi, energetskim potrebama i posebnim potrebama uvjetovanim određenim bolestima i stanjima. Osnovni "alat" za planiranje prehrane predstavlja piramida pravilne prehrane koja je podložna modifikacijama zbog kulturoloških i dobnih osobitosti, etničkih preferencija i određenih bolesti i stanja koja zahtijevaju dijetoterapiju. Iz početne piramide koju je kreirao USDA (United States Department of Agriculture) 1992. godine, proizašle su piramide prilagođene etničkim i dobnim osobitostima, a i ova piramida vjerojatno će uskoro doživjeti izvjesne korekcije. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe mediteransku prehranu kao zlatni standard pravilne prehrane. Stoga je uputno kombinirati prednosti konvencionalne piramide s prednostima koje tumači piramida mediteranske prehrane.
Na slikama su prikazani osnovni "alati" koji služe za planiranje prehrane raznih dobnih skupina.